P: Zašto je informatička edukacija važna?
O: Kako je informatička djelatnost izrazito propulzivna, a kvalitetni informatički kadrovi rijetki od strateškog je interesa poduzeća redoviti ulaganje u edukaciju istih. Edukacija mora biti konstanta koja je nužna kako bi poduzeće bilo u stanju kvalitetno odgovoriti na izazove konkurencije. Kvalitetno educirani IT kadar potpuno je neovisan o djelatnosti poduzeća, dakle potreban je svima.

P: Koliko je isplativo ulagati u edukaciju?
O: Prema Microsoftovom istraživanju svaki dolar uložen u informatičku edukaciju u vrlo kratkom roku vraća se trostruko.

P: Koja je vrijednost IT stručnjaka?
O: Hrvatski Sabor je 2003. godine podržao Prijedlog strategije razvitka Republike Hrvatske pod naslovom „Hrvatska u 21. stoljeću – znanost“. U prijedlogu se naglašava kako trenutna potreba za stručnjacima s IT i komunikacijskog područja iznosi 1000 novih godišnje. Na hrvatskim sveučilištima godišnje ih diplomira 200 do 250. Dakle, sasvim je razvidan nedostatak od 750 do 800 takvih stručnjaka godišnje. Iz navedenih činjenica neosporno proizlazi zaključak o vrlo visokoj vrijednosti IT stručnjaka.

P: Koja je vrijednost IT certifikata?
O: Vrijednost IT certifikata je mnogostruka. Znanja i vještine stećene u informatičkoj edukaciji doprinose razvoju poduzeće i postizanju višeg stupnja konkurentnosti na tržištu.
Pravi kriterij za novčanu vrijednost koju donose IT certifikai teško je utvrditi. No, jedna od mogućnosti je plaća koju informatičari postižu temeljem određenog certifikata.
U tom smislu, nudimo vam istraživanje koje je proveo Certification Magazine, a koje je objavljeno na www.certmag.com. Istraživanje je provedeno krajem 2006. godine na uzorku od približno 35.500 IT profesionalaca iz 197 zemalja. Rezultate istraživanja pregledajte ovdje.

P: Koliko često je potrebno nadograđivati informatičko znanje?
O: Neprestano. Prema nekim procjenama svakih nekoliko godina 50% stručnog znanja zastari, odnosno nužno ga je dograditi novim, svježim znanjem kako bi i dalje bilo primjenjivo.

P: Što je Linux?
O: Linux je slobodan i besplatan operativni sustav sličan Unixu. Stvoren je i razvijan ujedinjenim snagama tisuća hackera entuzijasta širom svijeta povezanih putem Interneta. Linux je objavljen pod GNU GPL licencom, što znači da je njegov izvorni kod dostupan svima. Svi GNU programi koji su također potrebni da bi cijeli sustav radio su također pod slobodnom licencom, a tako i mnogi drugi programi.
Zahvaljujući ovome, različiti programeri razvijaju puno različitih "distribucija" Linuxa, od kojih svaka ima neke posebnosti, iako su sve jednako funkcionalne. Najpoznatije su Red Hat, Debian, Slackware, SuSE i Mandrake. Linux se može instalirati i koristiti na mnogim platformama, npr. na računalima baziranim na Intelovim i sličnim (386 itd) procesorima, na Alphama, Motorola 68K procesorima, PowerPC-u, Macu, Atariu, Amigi i ostalima.

P: Koja je razlika između open source i komercijalnog softwarea?
O: Open source software razlikuje se od komercijalnog (naplativog) samo u način licenciranja i pravima koje stječe korisnik tog softwarea. Tri ključna prava korisnika slobodnog softwarea su:
- pravo na proučavanje i prilagođavanje programa,
- pravo na dijeljenje programa zainteresiranima,
- pravo na poboljšanje i objavljivanje poboljšanih programa.

P: Koja je najveća prednost open source softwarea?
O: Linux, kao i sve free tj. open source programe i operativne sustave, treba najprije uzeti u obzir zbog kvalitete, pouzdanosti, sigurnosti, robusnosti i fleksibilnosti, a tek potom zbog cijene.
Povratak uloženog kapitala i ukupna cijena koštanja, odnosno TCO (Total Cost of Ownership) i ROI (Return Of Investment) open source softwarea dvije su kategorije koje govore u prilog open source rješenjima. Kvalitetno projektiran informatički sustav temeljen na slobodnom softwareu u pravilu ima manji TCO od komercijalnog. Gledano samo i isključivo na software koji je besplatan, povratak uloženog kapitala vrlo je brz. Dodajmo u priču i hardware. Specifičnost mnogih slobodnih rješenja je da ona često za isti posao traže slabiji hardware od sličnih komercijalnih rješenja, što skraćuje vrijeme potrebno za ROI. Prilagodbe takvih rješenja mogu biti jednako skupe kao i prilagodne komercijalnih rješenja, ali zahvaljujući velikoj bazi znanja i rješenja dostupnoj na Internetu, prilagodba open source softwarea biti će jeftinija. Korištenjem slobodnog softwarea problematika povratka investicije svodi se u najvećoj mjeri na novac uložen u hardware, dok kod komercijalnih rješenja tome treba dodati i nezanemarivu cijenu koštanja softwarea.

P: Koje su ostale prednost open source softwarea?
O: Uz spomenute open source software ima i slijedeće prednosti:
- konstantna neovisna re-evaluacija i ispravljanje,
- utjecaj kulture zajednice na pisanje dobrog koda,
- dodatna vrijednost slobodnog razvoja,
- kontrola nad razvojem u rukama korisnika,
- softwarea sa ne napušta dok god postoji baza korisnika,
- omogućuje nezavisne procjene i analize,
- omogućuje ubrzano otklanjanje problema,
- dozvoljava i potiče distibuciju širokih razmjera.

P: Tko sve koristi open source software?
O: Kvalitetu slobodnog softwarea i vrijednost ulaganje u isti kroz specijalističku edukaciju djelatnika prepoznala su mnoga svjetska poduzeća i ustanove (Njemačka vlada i državna administracija, Amazon.com, British Petrol, Banca Commerciale Italiana, IBM, Oracle ...). U Republici Hrvatskoj kvalitetu Linuxa prepoznala su vodeća poduzeća (Pliva, Konzum, INA ...), a osim njih CARNet, brojni fakulteti, instituti i škole